Nova hidžretska godina je blizu. Evo kada pada, kako se čestita i osnovno što treba da znate o Hidžri

Nova godina muslimanskoga kalendara nastupa 1. muharrema, što je ove godine 21. septembra. Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara.

Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu.

Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega.

Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti.

Medina, ili Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega, napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.

Nova hidžretska godina, četvrtak, 21. septembar 2017. godine

Kada nekome čestitamo novu muslimanski / hidžretsku godinu, prilikom čestitanja kaže se: Kullu amin ve entum bi hajr!

Neka nam je sretna, berićetna i hairli Nova hidžretska 1439. godina.

Prilikom odgovaranja na čestitke, dovoljno je reći AMIN VE IJJAKUM, ili Amin ve entum bi hajr!!!

Godine 638. halifa Omer ibni Hattab je odredio hidžru kao početak računanja muslimanske ere. Od tada je hidžretski kalendar sređen i jedinstven. Podsjetimo da sve ere na svijetu počinju nekim događajima za koje se općenito smatra da su važni i da nakon njih ništa nije isto, to jest sve je drukčije. Ukupna situacija i položaj muslimana (ekonomski, društveni, pa i politički) Hidžrom se mijenjaju. Ništa više nije bilo isto. Promijenimo li aspekt promatranja, vidjet ćemo da ni u svijetu nije više ništa bilo isto. Tok povijesti čovječanstva je dobio novi svoj pravac, a samo, pak, čovječanstvu još jednu svoju novo odrednicu i utemeljenje novoga pogleda na život. Hidžra je ta djelnica koja svu dotadanju povijest čovječanstva razdvaja od one koja je potom uslijedila. No, što je hidžra?

Sama riječ u arapskom jeziku je etimološki vezana za glagol “hadžere”, u značenju „izaći“. Pod ovim pojmom se podrazumijeva izlazak prve male zajednice muslimana iz Mekke, sredine u kojoj im je fizička egzistencija bila ugrožena, u Medinu, tadašnji Jesrib, grad u kome je ideja islama našla plodno tle i gdje je već živjela velika skupina onih koji su se deklarirali kao muslimani. Izlazak (seoba) je trajao tri mjeseca, a posljednji su Mekku napustili Poslanik Muhammed a.s. i njegov ashab hazreti Ebu Bekr, a odmah za njima i hazreti Alija, jedan od najjačih Poslanikovih uzdanika.

Dolaskom u Medinu samo je dio hidžre završen. To je izlazak sa namjerom povratka. Stoga je i hidžra puno dugotrajniji proces, jer će pobjedonosni povratak u Meku uslijediti puno kasnije. Za njega će trebati puno vremena i priprema, kao i dozrijevanja muslimanske zajednice.

Prijelaz u Medinu je višestruko značajan. Islam u ovome gradu dobiva svoju šansu. U Medini je on oživotvoren, provodi se u praksi i izgrađuje se sistem življenja utemeljen na njegovim principima. Muslimani dobivaju svoju slobodu i mogućnost slobodnoga razvoja. Islam želi ući u njihove živote i urediti ga na najhumanijim osnovama, što se dešava upravo nakon hidžre.

Izvor: religis

Komentiraj i izrazi svoje mišljenje!

Komentara