U blizini Hebrona pronađen mezar Ibrahima a.s., njegova sina Ishaka i unuka Ja’kuba, njihova tijela nisu istruhla

Bivši muftija Islamske zjednice u Hrvatskoj Ševko Omerbašić napisao je odličnu knjigu „ Povijest islama“. Iako je ova knjiga izdana davne 1996.godine, ona je jedinstvena jer je jedina knjiga na jezicima našeg govornog područja koja kroz poglavlje kroinika i događaji donosi veoma dragocjene podatke iz islamske povijesti

PRIRPEMIO: Almir Duvnjak

491. godina po Hidžri

U mjesecu Ša’banu na nebu se iznad Bagdada pojavila velika repatica i ostala u vidnom krugu punih 20 dana.

492. godina po Hidžri

Zbog velikih mrazeva, ljetina u Horosanu je bila sasvim slaba i neizbježna je bila nestašica i glad.

Nakon mraza i nestašica, te gladi, Horosan je zahvatila pošast kolere koja je usmrtila veliki broj ljudi.

493. godina po Hidžri

U Iraku je nestašica hrane, a potom glad. Smrt je harala među iscrpljenim i izgladnjelim pučanstvom. U jedan mrtvački sanduk trpano je po šest leševa.

494. godina po Hidžri

U gradu Septi u danasnjem Maroku rođen je najveći kartograf islamskog svijeta Eš-Šerif El Idrisi. Njegovo najpoznatije djelo iz oblasti zemljopisa i putopisa jeste svakako: Nuzhet al-muštak fi ihtirak al-afak (Razonoda onima koji čeznu da obiđu svijet )pisano na dva jezika arapskom i talijanskom. U tom djelu Idrisi tvrdi da je pronašao pećinu “sedam spavača” i da je osobno našao svih sedam spavača i njihova psa, i to 510.h. između Nikeje i Amurije. Idrisi je opisao svoja putovanja po Jadranskom moru. Hrvatski izvori drže da je prvi muslimanski putopisac i prvi putopisac uopće koji spominje Hrvate na Jadranskom moru. U svom poznatom djelu piše o uspjesima muslimanskih moreplovaca po do tada nedostupnim morima. Iz tog djela dade se zaključiti da su Arapi mnogo prije Kolomba plovili u Ameriku.

495. godina po Hidžri

U Kordobi u Španjolskoj rođen je Ibni Pascual, pisac poznatoga djela iz povjesti pod naslovom “Siletu fit-tarihil endelusi”. Za njega povjesničari tvrde da je za života napisao oko 50 djela.

498. godina po Hidžri

Cijela islamska država zahvaćena je epidemijom velikih boginja. Naročito je bila pogubna za djecu. Smatra se da je u ovoj epidemiji umrlo oko pola miliona djece. Nakon boginja nadošla je kolera, koja je odnijela u smrt sve što nije uspjela zaraza velikih boginja.

499. godina po Hidžri

U Bagdad je stigao čovjek iz pokreta Mulessimuna s krajnjeg Magreba, o kojima se skoro ništa nije čulo. To je narod koji je posebnim maramama krio svoje lice osim nosa i očiju. S njim je došao na hadždž i jedan od najboljih islamskih učenjaka. Držao je predavanja po bagdadskim džamijama. Sva su predavanja bila prepuna slušatelja. U svojim predavanjima govorio je o borbama muslimana protiv Franaka, Španjolaca i drugih. Govorio je na predavanjima kako su Magrebovci iskvarili svoju vjeru. Umjesto na hadždž u Mekku išli su u Egipat i posjećivali grobove i turbeta.

Na nebu iznad Bagdada pojavila se krupna zvijezda s prstenom oko nje i velikim plamenim repovima. Došla je iz pravca zapada a nestajala na sredini neba. Njena pojava i nestanak trajala je nekoliko dana.

500. godina po Hidžri

Te je godine izbio veliki rat između Rusa i Bizanta. Na strani Bizanta ratovali su i muslimani iz Konstatinopola po nalogu Arslana.

501. godina po Hidžri

Povjesničar lbni Dževzi u svojoj povjesti navodi da se u Bagdadu pojavila jedna slijepa djevojka koja je znala mnoge tajne. Mnoge je tajne iz prošlosti otkrivala, čitala je zatvorena pisma, pogađala osobine ljudi. Nije znala međutim proricati budučnost.

502. godina po Hidžri

Irak je pogodila nestašica hrane i glad.

503. godina po Hidžri

8. Zul-ka’deta na nebu se iznad Bagdada pojavila ogromna zvijezda repatica, a njena povremena pojava trajala je sve do Zul-hidždžeta.

Te godine u Mekki je umro Ahmed ibni Ali ibni Ahmed el Alevi. Bio je po zanimanju moler, a po Bagdadu je radio besplatno, tko bi ga pozvao da mu uredi stan ili kuću. Rado je slušao hadise koje su prenosili poznati znanstvenici. Ako bi radio kod poznata učenjaka tražio bi da mu plati tako što će ga nešto naučiti. Išao je nerijetko na hadždž. Kada bi stigao u Medinu posjećivao je grobove ashaba. Oni koji su s njime išli na hadždž pripovjedali su da bi ostajao dugo na grobovima i razgovarao. Naročito je volio posjećivati grob El Fudejla ibni Ijjada. U jednom od svjedoćenja njegovih suputnika, posjetili su grob ovoga ashaba, kada je Alevi štapom pokazao mjesto do Fudejlova groba rekavši: “Bože? ovdje”. Sutradan su ga našli mrtva. Ukopali su ga kod groba Fudejla.

Kada se pročulo u Bagdadu za Alevijinu smrt, sakupila se ogromna svjetina da mu klanja salatul-gaib. Takav skup više nikada nije održan u Bagdadu. Kroničari kažu da je bilo preko 300.000 muškaraca na dženazi.

505. godina po Hidžri

U mjesecu Džumadel-ahiretu umro je Imam Ebu Hamid ibni Muhammed el Gazali. Rođen je 450.h., učio je kod imama u Mekki i Medini, a svoj bogati talent je iskazao na mnogim područjima islamskih znanosti. Godine 484.h. završio je Nizamiju u Bagdadu, a bio je i njen profesor. Živio je od prepisivanja knjiga. Jedno je vrijeme živio i radio u Damasku i Jeruzalemu. Tamo je i napisao poznato djelo “Ihjau ulumid-din”. Odlično je poznavao kur’anske znanosti, a napamet je znao mnoge hadise Muhammeda a.s. Umro je u ponedeljak 14. Rebiul-ahira i ukopan u Tusu.

508. godina po Hidžri

U Bagdadu je otvorena nova, velika bolnica, koju je financirao bagdadski namjesnik Kemestekin.

Skoro cijeli Arapski poluotok je te godine zahvaćen snažnim potresima. Najveće štete je načinio gradovima Rihi, Horanu, Samistatu, Dželilu.

511. godina po Hidžri

Te godine izbio je veliki požar na sveučilistu Nizamiji u Bagdadu. Vidjevši da će požar zahvatiti veliko skladište knjiga, profesori i studenti su uspjeli iznijeti knjige i tako spriječiti ogromnu štetu ovom obrazovnom zavodu.

14. Safera bila je pomrčina mjeseca.

Napadom na Hamu, franačka vojska i ostale europske države započinju seriju od sedam ratova, koji će kasnije biti nazvani Križarskim ratovima.

9. Zul-hidždžeta, na dan Arefata, Arapski poluotok zahvatila je serija razornih potresa u kojima je stradalo mnoštvo naroda.

Povjesničari su zapisali da je te godine umro bizantski car Kazajakis, a naslijedio ga je sin mu Jovan.

513. godina po Hidžri

Te godine, zapisao je Hamza Ettejmija, u blizini grada Hebrona u Palestini pronađen je grob Ibrahima a.s. njegova sina Ishaka i unuka Ja’kuba. Čim je vijest došla u javnost ogromna svjetina je pošla u taj grad da vidi grobove. Pronađena tijela nisu bila satrula. U grobovima su pronađeni zlatni svječnjaci.

515. godina po Hidžri

U snažnom potresu, koji je te godine zahvatio Arapski poluotok a naročito Hidžaz, desni zid Ka’be se srušio. I džamija Muhammeda a.s. u Medini je teško stradala u ovom potresu.

Najveće štete je pretrpio grad Mosul u Iraku.

U mjesecu Rebiul-ahiru na nebu se pojavila ogromna zvijezda, čije je svjetlo bilo jače nekoliko puta od sunčeva. Na zalazu, zvijezda se raspala u nekoliko repova. Prigodom raspada čula se strašna tutnjava kao kod najjačeg zemljotresa.

U zimskim mjesecima te godine (Decembru i Januaru) Irak su pogodile sniježne oluje. Pao je veliki snijeg koji je ostao 15 dana.

Egipat je te godine zahvatilo orkansko nevrijeme, strašan pustinjski vjetar koji je bjesnio puna tri dana. Život je izgubilo mnogo ljudi i stoke.

517. godina po Hidžri

Rijeka Tigris je te godine u poplavi načinala velike štete i ljudske žrtve.

518. godina po Hidžri

Ova godina je zapamćena po strašnoj gladi. Cijela islamska država je prvo ostala bez hrane, a potom je glad uzela svoje žrtve. Kao što to obično i biva, državu je zahvatila epidemija različitih bolesti i tako upotpunila tragediju.

520. godina po Hidžri

U Kordobi je rođen jedan od najpoznatijih islamskih filozofa, jedan od osnivača islamske skolastike, Muhammed ibni Ahmed ibni Rušd, u Europi poznat po imenu Averoes. Nema sumnje da je njegova filozofija izvršila snažan utjecaj na Europska filozofska razmišljanja. Počeo je sa studijama fikha i Usuli fikha, da bi se zatim prebacio na Kelam (teologiju), a završio na filozofiji. Naročito je zanimanje pokazivao za filozofiju Ibni Badže. Na dvor halife Jusufa je došao zahvaljujući Ibni Tufejlu. Zbog zavisti drugi su ga znanstvenici optužili za herezu. Povod optužbe je bio što je sa svojim sinom zakasnio na ikindiju namaz u kordobsku džamiju. Ibni Rušd je poput ostalih filozofa, imao svoj nadimak Šarih, što znači tumač, vjerojatno misleći na Aristotelovu filozofiju.

522. godina po Hidžri

Bagdad i okolicu je zahvatilo orkansko nevrijeme i pješčana oluja.

525. godina po Hidžri

Bagdadsko predgrađe stolarskih i ostalih radionica zahvatio je požar velikih razmjera i napravio pustoš.

U Bagdadu je te godine zabilježena najezda škorpiona, koji su među pučanstvom izazvali paniku, i mnogo ljudi usmrtili.

U Iraku je zemljotres načinio ogromne štete i ljudske žrtve. Najveće SU bile u Mosulu i brdovitim predjelima Kurdistana.

529. godina po Hidžri

U mjesecu Ša’banu Irak, a naročito grad Mosul pogodio je katastrofalan zemljotres.

Podataka o ljudskim žrtvama i materijalnim štetamna nema.

530. godina po Hidžri

U jednom predgrađu Marakeša u Magrebu pronađen je mrtav El Feth ibni Hakan. Bio je jedinstven u svojim zapisima. Iza sebe je ostavio djelo u kome je spominjao po svom viđenju moralne i socijalne karakteristike ljudi i društva. Tako na primjer naveo je masu imena ljudi koji su bili krajnje škrti i nehumani prema ljudima socijalno ugroženim. Prema podacima u svojim zapisima naveo je imena preko 35.000 ljudi, počev od običnih pa do poznatih političara i trgovaca. I sam je bio socijalni slučaj jer je pio alkohol i malo je bilo onih koji su ga primali u društvo.

532. godina po Hidžri

24. Siječnja te godine Šam je zahvatilo strašno nevrijeme s kišom i olujom, i pričinilo ogromne štete usjevima i drveću. Nakon tog nevremena došla je nezapamćena studen.

U Bagdadu su te godine bile mnogobrojne bolesti. Mrtvih je bilo mnogo. Epidemije su zahvatile i Isfahan i Hamedan.

Egida 1 (U tekst na prvu stranu)

530. godina po Hidžri: U jednom predgrađu Marakeša u Magrebu pronađen je mrtav El Feth ibni Hakan. Bio je jedinstven u svojim zapisima. Iza sebe je ostavio djelo u kome je spominjao po svom viđenju moralne i socijalne karakteristike ljudi i društva.

Izvor:Saff