Priča o mladiću koji srca nema…

In Islamski tekstovi
zzz

Selam alejkum, daruj nam sekundu svog vremena i lajkaj ovu stranicu!

Ovo je poslanica jednog mladića upućena njegovom profesoru, daiji i odgojitelju, u kojoj kaže:

“Moj predvodniče, moj profesore…
neka je na tebe mir, Allahova milost o Njegov blagoslov…
a nakon toga:
je li do tebe došla vijest o čovjeku koji srca nema?
Izvinjavam se, ukoliko je srce samo ova mišićava gruda crvenog mesa koja prima i rasprostire krv, pa on ga – nesumnjivo – posjeduje a dokaz toga je sam njegov život.
No, ako se radi o toj uzbuđenoj sentimentalnosti, sjajnom osjećaju i živom duhu pa, o žalosti!!
On, munjevitim pogledom, shvata precizne putokaze dobra isto kao i što može, pronicljivim bljeskom, dokučiti prikrivene položaje ružnog.
On čita moral čovjeka na njegovom licu gdje u dobroj mjeri pogodi kao i što na njeg ukazuje znakom ili pogađa gestikulacijom.
I pored svega toga on srca nema!
On, nakon dugog odsustva, sretne svog bliskog druga, snažno mu prodrma ruku i čak ga zagrli no, srce mu je kruto, ne zatreperi.
On kliče ljudima budite to i to, budite to i to… poziva se na dokaz i potvrdu. No, srce je kameno, ne potresa se.
On čuje radosnu vijest te se nasmije kao i tužnu vijest te se namršti. No, njegova radost i njegova tuga su nedjelotvorne a srce mu je mirno i ne pokreće se.
On iskaže nekom svoju ljubav ili svoju mržnju a zatim se osvrne na svoje srce i nađe ga nijemo, ne govori.
On stane u namazu i na njeg se dobro koncentriše i čita Kur`an i sav je priseban, a onda klanja i tečno uči… kažu to je ganutost strahopoštovanja; no, kada preistraži svoje srce nađe ga gluhim; nema strahopoštovanja, mada razumije.

Ovo je istinski opis moj predvodniče.
Ništa nisam uveličao niti sam bilo šta oduzeo. Pa da li nalaziš kod sebe snage da priznaš da je ovo srce kao i sva ostala srca??
Dat mi je razum ali mi je uzeto srce. I koliko god da sam osjećao kako se moja misao rasplamsa, radi i živi i potvrđuje svoje postojanje no uzaludno sam pokušavao to potvrditi mom srcu.
I na kraju…
Već ti je stigla vijest o čovjeku koji srca nema!
To je mladić koji ti se zavjetovao na pokornost (dao prisegu) a ti od njega uzeo čvrst zavjet. Pa radujeli te da jedan od tvojih vojnika živi bez srca?..
Možeš li mi ti oživjeti srce kako bi onom što govori jezik vjerovalo drhtajem, osjećajem i sviješću.
Ovo je bolest jednog od tvojih vojnika zaboljelo bi te kada bi znao koji je i zato je prikrio od tebe njegovo ime kako bi te mogao obradovati svojim izliječenjem i razotkriti njegovo ime.

Ves-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
Odgovor je bio…

“O brate moj!
I na tebe neka je mir, Allahova milost o Njegov blagoslov…
Pročitao sam tvoju poruku duboko dirnut iskrenošću tvog govora, draži tvoje hrabrosti, prefinjenosti tvoje budnosti i životom tvoga srca.
O moj voljeni ahbabu, nisi ti mrtvog srca kao što tvrdiš za sebe već si ti mladić senzibilnog osjećaja, čiste duše i preciznih (tananih) osjećanja. Da nisi takav ti se ne bi brinuo o sebi i ne bi osudio svoj osjećaj.
Ali, dalekosežnost tvoje uzvišenje težnje i tvog razborirog cilja čine te da minimaliziraš veličinu tvog života i tragaš za još više tvoje intuicije (čuvstva). Nema smetnje u tome jer takav i trebaš biti.
Ukorak s tobom krećem kroz ono što si tvrdio i idem kuda si i ti išao. Pokušaću da ti ponudim neke savjete te ako ti budu od koristi i vidiš da je u radu po njima gašenje tvoje žeđi i lijek za tvoju bolest.. pa neka je hvala A llahu na Njegovom darivanju uspjeha. A ako to ne bude tako radovaće me susret s tobom kako bi smo se međusobno potpomogli u dijagnosticiranju te bolesti i propisivanju lijeka.
Druženje sa bogobojaznim i pronicljivim, privrženost onima koji razmišljaju i pobožnjacima kao i privrženost ovoj kategoriji među bogobojaznima i čestitima čiji razumi pucaju mudrošću, njihova lica blješte nurom (svjetlošću) a njihove se grudi povećavaju spoznajom – a takvih je veoma malo – je uspješan lijek.
Nastoj da među ovima imaš drugove kojima si privržen, kod kojih se zaklanjaš i čijim je dušama povezana tvoja duša i njihovim životima tvoj život kako bi većinu svog slobodnog vremena provodio sa njima.
A pripazi se glumaca!
Tragaj za onima čije te stanje naprosto budi i podiže, čije te djelovanje upućuje na dobro (hajr) i kada god ga vidiš ti se Allaha prisjetiš.
Ovakvo društvo je jedan od najkorisnijih lijekova jer narav (karakter) je kradljivac a srce se povodi za srcem i duša crpi hranu od duše. Te nastoj da za druga sebi nađeš nekog od ovih čestitih duša.
Razmišljanje i zikr (spominjanje Allaha) u trenucima čistoće i samoće, sašaptavanje (munadžat) sa Allahom i razmišljanje o ovom čudesnom i prekrasnom svemiru, razotkrivanje tajne njegove ljepote i uzvišenosti kao i usmjerenje pogleda prema ovom srcu i jeziku tragovima ove zapanjujuće uzvišenosti i savršene mudrosti… sve to – moj voljeni prijetelju – je od onoga što srce opskrbljuje životom a dušu osvjetljava imanom (vjerom) i čvrstim ubjeđenjem (jekinom):
“U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene.” (Ali Imran: 190).

Zatim, razmišljanje o ovoj ljudskoj zajednici (čovječanstvu), istraživanje pojava njegove tuge i njegove sreće, njegove propasti i njegova uspjeha, obilaženje bolesnika u njihovim porodicama, suosjećanju sa nesrećnicima u njihovoj tragediji kao i spoznaja psiholoških uzroka ove nesreće među ljudima oličene u zanijekanju i nevjerstvu, nasilju i neprijateljstvu, sebičnosti i egoizmu te obmanjenosti ovim prolaznim stvarima.. sve su to udarci na strune srca koji im okupljaju njihove rasutosti i oživljavaju njihova mrtvila.
Nastoj da tvoje prisustvo bude utjeha za tužne i saosjećanje za unesrećene jer nema dubljeg traga na osjećanja nego što je dobročinstvo onom koji je u nuždi, ili izbavljenje onog koji zapomaže, ili suučesništvo sa tužnim nesrećnikom!

I nakon svega, moj voljeni prijatelju…
srca su u Allahovoj ruci i On ih okreće kako On hoće te što više Mu se obraćaj dovom da ti opskrbi srce životom, rasprostrani prsa imanom i da, Njegovom dobrotom i blagodati, izlije na tebe hladnoću istinske spoznaje (jekina).
Odaberi za to trenutke kada se dova uslišava i trenutke zore jer dova u zoru je odapeta strijela koja ne zna stati do kod Arša.
I ja ne sumnjam da si ti iskren u svom cilju i iskren u svojoj dovi “Allah prima samo od onih koji su dobri.” (Al-Ma`ida: 27).

Tvoj brat Hasan el-Benaa

Preveo: Halil Makić

Izvor: islamdanas.net

  • NAPOMENA: Tekst odražava stav potpisanog autora istog teksta, a eventualni komentari na tekst, odražavaju stavove dotičnih posjetilaca, a ne nužno i stavove internet portala putem-islama.com
  • Molimo posjetioce da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Internet portal putem-islama.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave, ili prethodnog objašnjenja.

Selam alejkum, daruj nam sekundu svog vremena i lajkaj ovu stranicu!

Možda želite pročitati i ovo!

dfasf

NA OVOM MJESTU JE DŽIBRIL, ALEJHIS-SELAM, NA POČETKU POSLANSTVA PODUČIO POSLANIKA, SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM, KAKO ĆE…

PET STVARI KOJE NISTE ZNALI O MERMERU PORED VRATA KABE (FOTO) NA OVOM MJESTU JE DŽIBRIL, ALEJHIS-SELAM, NA POČETKU

Read More...
iii

KADA MELEKI UMIRU…..SUBHANALLAH!

Kada Uzviseni Allah naredi meleku Israfilu da puhne u rog ( a Israfil je ogroman melek, njegova krila dosezu

Read More...
iii

Jedan od najčešćih mitova u vezi Časnog Kur’ana

Kur’an koji vi, muslimani, danas imate nije originalni Kur’an, već Osmanov. Jedan od najčešćih mitova u vezi Časnog Kur’ana

Read More...
Test

Mobile Sliding Menu