Kako je propisano obilježiti Bajram?

Na dan Bajrama je propisano da se iskaže radost i veselje, kao što je došlo u vjerodostojnim hadisma. Jer je smisao bajramovanja iskazivanje zadovoljstva i veselja zbog obavljenog rukna Islama, a ne puko praznovanje i nerad oponašajući neislamske praznike. Muslimani bajramuju, tj. vesele se i raduju, za ramazanski bajram jer su izvršili rukn Islama post Ramazana za tu godinu, a bajramuju za kurbanski bajram jer su izvršili rukn Islama, tj. obavili hadždž…

U hadisu mutefekun alejhi (Buharija i Muslim) od Aiše, radijallahu anha, je došlo da su Abesinci na dan Bajrama igrali sa kopljima u Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, mesdžidu. A njoj je dozvolio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da ih gleda preko njegovog ramena. U rijavetu kod Muslima je došlo da je Omer, radijallahu anhu, ušao u mesdžid i kada je vidio Abesince kako se igraju htio je da im to zabrani, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Pusti ih, Omere“. A u rivajetu kod Ahmeda je došlo da je dodao: „Neka znaju Židovi da u našoj vjeri ima širine (za dozvoljenu zabavu i igru) i da sam poslan sa vjerom koja je lahka“.

Ostavljanje rada (posla) na dan Bajrama, odnosno izbjegavanje bilo kakvih pa i kućnih poslova, poput pranja veša i slično, nema uporišta u šerijatskim tekstovima. Nema dokaza u vjerodostojnom Sunnetu da je za Bajram mustehab obići rodbinu, da ne treba ništa raditi i slično.

Od propisa vezanih za dan Bajrama je da se prije odlaska na ramazanski bajram pojede nekoliko hurmi u neparnom broju, a za kurbanski bajram da se ne jede sve dok se ne vrati sa musalle. Kaže Ibnul-Kajjim u knjizi “Zadul-me’ad” (1/441): “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi prije odlaska na ramazanski bajram pojeo nekoliko hurmi i to u neparnom broju, a na kurbanski bajram ne bi jeo sve dok se ne vrati sa musalle pa bi jeo od svog kurbana”.

Ovo potvrđuje hadis od Ibn Burejde od njegovog oca, radijallahu anhu, da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi izašao na ramazanski bajram sve dok ne jede, a ne bi jeo na kurbanski bajram sve dok ne klanja”. Hadis bilježe Tirmizi, Ahmed i Ibn Hibban, a hadis su vjerodostojnim ocijenili Ibn Hibban, Hakim i Jahja ibn Kattan. Ve billahi tevfik.

dr. Zijad Ljakić – www.ehlus-sunne.ba