Hidžama – odstranjivanje nečiste krvi iz organizma (VIDEO)

Pogledajte kakve sve prljavštine ima u čovjekovom tijelu, a da on toga nije ni svjestan sve dok ne uradi hidžamu

Jedna od metoda koja doprinosi ozdravljenju je, nesumnjivo, i hidžama. Hidžama je, u stvari, proces izvlačenja, odnosno, isisavanja i izbacivanja nečiste krvi iz organizma pomoću čaša ili bočica koje se postavljaju na odreðena mjesta na tijelu oboljele osobe. Te čaše se priljepljuju za tijelo putem izazvanog vakuma nastalog uslijed izbacivanja zraka iz njih, te kao takve, ostaju na tijelu nekoliko minuta, u zavisnosti od vrste liječenja…

Najčešće se vakum prizvodio paljenjem malog drvceta ili papirića, čiji bi dim neutralisao sav kisik iz čaše, a što bi dovelo do vakuma i lijepljenja čaše za tijelo. Danas se koriste čaše koje na sebi imaju osigurače kojima se elegantno i lahko izbacuje zrak. Na mjestu gdje se priljepljena čaša nalazi, koncentriše se sva nečista krv. Nakon toga se čaša skine, a na tom mjestu se nekoliko puta tanko nareže koža oštrim predmetom kako bi izašla koncentrisana nečista krv. Potom se ponovo, dakle, na istom mjestu, priljepi ponovo čaša pod vakumom, koja sada nema ulogu vršenja koncentracije krvi, nego ovoga puta, već prije koncentrisanu nečistu krv na mjestu čaše, sada izbacuje iz organizma.

Porijeklo hidžame

Hidžama je bila poznata u vrijeme Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we selleme, i još mnogo, mnogo prije… Naime, dokazano je da se hidžama koristila i u vrijeme starih Egipćana, još u vremenu faraonskih vladara. U najstarijoj knjizi u Egiptu iz oblasti medicine se spominje hidžama kao jedna od metoda pri liječenju bolesnika. U to vrijeme se koristio životinjski rog sa kojim bi se vršilo ispumpavanje nečiste krvi iz organizma. Nakon toga, prešlo se na čaše napravljene od bambusovog drveta, da bi se u novije vrijeme počele koristiti staklene čaše, pa i one koje na sebi imaju moderne osigurače… Iz Egipta se hidžama proširila i na druge kontinente. Tako se i u starim Grčkim knjigama spominje hidžama, ali i u kineskoj medicini je našla svoje mjesto, samo što su oni praktikovali tzv. „suhu hidžamu“ kojom ne bi izbacivali nečistu krv van organizma, nego bi je ostavljali na površini kože koju bi kasnije organizam sam uklonio.

Hadisi o hidžami

Mnogobrojni hadisi Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we selleme, podstiču na činjenje hidžame. Od Džabira, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: Čuo sam Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we selleme gdje kaže: „Ako i u čemu od toga sa čime se liječite ima koristi, onda je to u pijenju meda, ili u rezu od hidžame, ili u žigosanju vatrom, a ja ne volim žigosanje.“ (Buharija, 5702; Ibn Madžeh, 3476; Ahmed, 1/245)

Od Ibn Mes’uda, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Rekao je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme: „Pored god koje skupine meleka bi naišao u noći Isra’a, rekli bi mi: „O Muhammede, naredi svome ummetu da čine hidžamu!“ (Ibn Madžeh od Enesa radijallahu ‘anhu, 3479; Tirmizija od Ibn Mes’uda, a šejh Albani, rahimehullahi, je hadis ocjenio vjerodostojnim, Sahih El-Džami’, 5671)

Od Selme, radijallahu ‘anha, se prenosi da je rekla: „Ko god bi se Allahovom poslaniku, sallallahu ‘alejhi we selleme, požalio na bolove u glavi, on bi mu rekao: „Učini hidžamu!“ (Ebu Davud, 3858; Tirmizi, 2055, Ibn Madžeh, 3502)

Od Asima ibn Omera ibn Katade se prenosi da je Džabir, radijallahu ‘anhu, posjetio El-Mukni’a, pa mu je rekao: „Neću otići sve dok ne učiniš hidžamu!“ Zatim je kazao: „čuo sam Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we selleme, kako kaže: „U tome je lijek!“ (Buharija, 5697; Muslim, 4/1729)

Ovi, ali i mnogi drugi hadisi koje nismo naveli, jasno ukazuju na to da je hidžama jedna od najboljih metoda pri liječenju, te da je propisana, odnosno, da ju je i sam Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, činio, da ju je dozvolio, i, čak šta više, na njeno činjenje podsticao. Meðutim, ovo ne znači da se bilo ko može upustiti u činjenje hidžame drugim osobama. Kao i za svaku nauku, neophodno je poznavati neke važne neophodnosti za činjenje hidžame, koje, ako se kojim slučajem zapostave, mogu dovesti do nepoželjnih posljedica, pa čak i smrti.

Koristi hidžame

Hidžama koja se učini na vrhu pleća koristi pri liječenju od bolova koji se osjećaju u ramenima i grlu. Hidžama koja se učini na glavi, te na vratnim venama u prijedjelu potiljka, nadomak ljudskog uha, koristi pri liječenju od bolesti i bolova glave. Od Enesa, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, je činio hidžamu u predjelu vratnih vena i na vrhu pleća.“ (Tirmizi, 2052; Ebu Davud, 3860; Ibn Madžeh, 3483)

Od Ibn Buhejneh, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we seleme, učinio hidžmu na sredini glave, dok je bio u ihramima, na putu za Mekku. (Buharija, 5998) Osim ovoga, hidžama se može činiti i za liječenje od drugih bolesti, kao protiv bolova i upala u zglobovima, za liječenje od reumatizma i bolova nastalih od njega, protiv malaksalosti, išijasa, bolesti mokraćnog mjehura i bubrega, hemiplegije nastale uslijed sudara, protiv povišenog i smanjenog pritiska, visokog holesterola, upale jetre, srčanih bolesti, bolesti šećera, za uravnoteženje mjesečnog ciklusa kod žena, kožnih bolesti i alergija, i još mnogih drugih bolesti.

Smail Handžić, prof. – minber.ba
_________________________________________

Hidžama – Lijek kojeg su meleki preporučili

Božiji Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, podsticao je muslimane da se liječe hidžamom: “Zaista je hidžama najidealniji (lijek) kojim se liječite.“ (Buhari); “Zaista je hidžama najbolje sa čime ste se liječili, ili (hidžama) je (jedan) od vaših najidealnijih lijekova.“ (Muslim). Inače, ljudsko tijelo neprestano proizvodi crvena krvna zrnca usljed čega dolazi do njihovog povečavanja i upravo hidžama radi na postizanju ravnoteže u krvi,odnosno izbacivanju nepoželjne krvi z ljudskog tijela.

Koristi hidžame su slijedeće:

– poboljšanje protoka krvi kroz mozak,

– liječenje starih krvnih zrnaca,

– stimuliranje rada jetre,slezene i želuca,

– liječenje grčenja mišića vrata,leđa i stopala,

– liječenje migrene,

– putem aktiviranja cirkulacije krvi i poboljšavanja njenog kvaliteta i podizanja imunog sistema,poboljđšava se vid i liječe se bolesti očiju,

– liječenje opće slabosti,

– liječenje bolesti probavnog sistema,

– liječenje bola u nervima,

– reguliranje krvnog pritiska,

– oslobađanje tijela od loše krvi,

– aktiviranje imunog sistema,

– rješavanje od toksina,

– liječenje povišene mokračne kiseline,

– liječenje oštećenja pamćenja,
– preventiva moždanog udara.

Naučno je dokazano da je hidžama periodični proces pregleda krvi, što dovodi do aktiviranja ćelija i uklanjanja nakupljenih toksina (otrova) i jačanja imunog sistema.
______________________________

Nekoliko hadisa o hidžami

PITANJE: Ako mi možete navesti par hadisa o hidzami i njenim koristima…

ODGVOR: Hidžama je vid poslaničkog liječenja odstranjivanjem nečiste krvi iz organizma na specifičan način. U Poslanikovom sunnetu navode se brojne predaje koje aludiraju na vrijednost i propise hidžame. Možemo ih svrstati u nekoliko narednih poglavlja:

Prvo: Allahovi meleki su oporučili Poslaniku hidžamu

Ibn Abbas prenosi da je Resulullah kazao: “Nisam prošao pored skupine meleka, u noći Isra, a da mi nisu oporučili: ‘O Muhammede, prihvati se hidžame.’” Tirmizi, (2053), Ibn Madže, (3542), Hakim, 4/209. Hakim i Zehebi ovu predaju smatraju vjerodostojnom. U drugom predanju stoji: “O Muhammede, naredi svome ummetu da čine hidžamu.” Tirmizi, (2052), Ibn Madže, (3544), Bezzar, 3/388 (El-kešf), sa ispravnim lancem prenosilaca. Ova predanja ukazuju na milost meleka prema ovome ummetu, želeći mu svako dobro, oporučujući mu hidžamu.

Drugo: Hidžama je najbolji lijek

Enes b. Malik prenosi od Poslanika “Najbolji lijek kojim se možete liječiti je hidžama.” Muslim (1577), Tirmizi, (1278), Ahmed, 3/174, Ibn Sad, 1/443.-444. U drugom hadisu stoji: “Ono čime se liječite ako u njemu, uistinu, ima lijeka onda je u hidžami.” Buhari, (5697), Muslim, (2205). Meðutim, neki učenjaci smatraju da se ove predaje odnose na stanovnike Hidžaza i drugih toplih krajeva. U hadisu koji prenosi Džabir Poslanikkaže: “Uistinu u hidžami ima lijeka.” Muslim, (2205), Ibn Hibban, 3/440, Ebu Jala, (2037), Hakim, 4/409, Bejheki, 3/387.

Treće: Hidžama u odreðenim vremenima ima posebne odlike i daje (posebno) efikasne rezultate

Ebu Hurejre kaže da je Allahov Poslanik rekao: “Ko učini hidžamu sedamnaestog, devetnaestog ili dvadeset prvog dana (lunarnog mjeseca), bit će mu lijek od svake bolesti.” Ebu Davud, (3861), Tirmizi, (2053), Ibn Madže, (3551) slično tome, Hakim, 4/210 sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. U drugoj predaji spominje se samo sedamnaesti dan. Hakim, 4/210. Hakim i Zehebi su ga ocijenili vjerodostojnim po Muslimovim kriterijima. Tako je Resulullah činio hidžamu ovim danima. Tirmizi, (2051) i u Eš-šemailu, (313), Hakim, 4/210 sa ispravnim lancem prenosilaca. U jednom hadisu Poslanik preporučuje činjenje hidžame ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom. Ibn Madže, (3552, 3553) i Hakim, 4/409 sa dobrim lancem prenosilaca.

Četvrto: Hidžama nije poželjna u odreðenim vremenima

Resulullah je zabranio činjenje hidžame srijedom, petkom, subotom i nedjeljom. Ibn Madže, (3552, 3553) i Hakim, 4/409 sa dobrim lancem prenosilaca. U drugoj predaji Resulullah kaže: “Ko učini hidžamu srijedom ili subotom, pa ga pogodi šuga, neka ne krivi, nikoga osim sebe.” Bezzar, 3/388 (El-kešf). Vidjeti, takoðer Zadul-mead, 4/61.

Peto: Hidžamu čine žene kao i ljudi

Ummu Seleme, žena Allahovog Poslanika zatražila je od njega  dozvolu da sebi učini hidžamu, pa joj je dozvolio. Muslim, (2206), Ebu Davud, (4105), Ibn Madže, (3545). Vidjeti komentar imama Kurtubija na ovu predaju u El-mufhimu, 5/596. U drugoj verziji se navodi da je to bila Aiša, r.a., Hakim, 4/209.-210. Hakim i Zehebi su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim.

Šesto: Hidžama se može činiti na različitim dijelovima tijela

Prenosi se da je Resulullah činio hidžamu na glavi (općenito), na sredini glave, sa obje strane vrata, ispod potiljka, na kuku i stopalu. Buhari (5700), Ebu Davud (3559, 3860, 3861), Ibn Madže, (3546, 3548, 3550), Tirmizi, (2051), Ibn Huzejme, (2658, 2659, 2660) sa vjerodostojnim lancima prenosilaca. Tako je Allahov Poslanik  svakome ko bi se požalio na glavobolju kazao: “Učini hidžamu.” Ebu Davud, (3858) sa dobrim lancem prenosilaca. U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Kada nastupe jake žege olakšajte sebi hidžamom, da ne bi nekome porastao krvni pritisak pa ga to ubilo.” Hakim, 4/212. Hakim i Zehebi su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović – odgovor preuzet sa: minber.ba