Hadžifejzović: Kad se u kantu skupe političke fekalije susjedstva, istrese se u BiH

Gost emisije HRT-a “Nedjeljom u dva” bio je bosanskohercegovački novinar Senad Hadžifejzović. Postoji li u Bosni i Hercegovini opasnost od islamskog fundamentalizma, zašto su odnosi Hrvatske i BiH na niskom nivou, te šta povezuje ljude na ovim prostorima, bile su neke od tema.

Hadžifejzović je bio najmlađi urednik TV dnevnika na području bivše zajedničke države. Prvi Dnevnik “odradio” je sa 28 godina. U studiju se pojavio u odijelu s kravatom, s koje se smiješio Mickey Mouse. Kad bi stariji ljudi u BiH za nekog rekli da je šeret, značilo je to da je mangup, šaljivac, ali na šarmantan način. I danas, nakon 43 godine bavljenja novinarstvom, tu odliku nije izgubio.

Da je novinarstvo ono čime se u životu želi baviti, znao je i prije punoljetnosti. Smatra da su političari u regiji novinarima ukrali posao. Ipak je na televiziji, koju je pokrenuo prije pet godina, više od 500 mladih ljudi učio prvim koracima u novinarstvu.

Malo je poznat podatak da je Senad Hadžifejzović, nakon završetka Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, specijalizirao televizijsku i dokumentarnu režiju na Filmskoj akademiji u Pragu.

– Posao novinara je da se, nije prepotencija, ne osvrćemo na takve ljude – rekao je Hadžifejzović na izjavu voditelja Stankovića kako ima dojam da i danas ima dosta ljudi koji bi sutra radili ono najgore što se radilo u ratu, koji bi radili loše stvari.

Hadžifejzović smatra kako je greška bivše Jugoslavije bila da smo se prepustili “tim slabijim, lošijim, pokvarenim ljudima”.

– Znao sam u ratu da možda ne mogu promijeniti stvari, ali da mogu ljudima pružiti utjehu. Nakon rata mirio sam ljude, i dan danas to radim. Je li to novinarstvo? U takvim okolnostima i takvoj zemlji to je novinarstvo, treba im dati tačnu informaciju, ma koliko ona boljela. Treba biti iznad nacija, sve u životu ima smisla. Smisao života je da radimo posao koji radimo, najiskrenije, najpoštenije, najčasnije – dodao je Hadžifejzović.

Moram reći za BiH, nastavio je, mi jesmo takvi kakvi jesmo.

– Zemlja onako, nikakva ali zemlja, država onako razvaljena, ali država, zemlja PTSP-a povrijeđenih ljudi, bolesnih, ranjenih. Pogrešno nas se gleda i sa Zapada i sa Istoka. Koliko dobrih ljudi imamo, kako sjajne mlade pojedince imamo, mlade ljude imamo. Koliko ljudi imamo koji imaju lijep odnos prema BiH kao svojoj zemlji, i gdje je problem, smeta mi. Davno smo mogli izaći iz svih ovih belaja da nas unutrašnja politika, nacionalna, ne razdvaja i da nema utjecaja susjeda prema nama – rekao je Hadžifejzović.

Navodi kako su poplave od prije nekoliko godina bile najbolji primjer.

– Ljudi koji su se do jučer klali, poslije poplava slali su jedni drugima pakete. To je bilo veličanstveno, i onda se pojavljuje politika koja to zataškava. Kada god krenemo naprijed i pokažemo svoju bolju bosansku stranu, neko iznutra ili iz susjedstva nam to pokvari. Jedva se čeka, da neko nešto protiv nekog napravi – dodao je.

Napominje kako nikoga nikada u životu nije mrzio.

– U ratu sam 4 godine forsirao, tražio u sebi osjećaj mržnje, vrlo svjesno misleći da će mi to olakšati. Tražio sam pražnjenje i mislio da je to mržnja, da to mogu kroz mržnju. Ali nisam to našao u sebi. Jedino što sam pronašao u sebi je prezir, kada moram prezirati. Mržnju ne možete imati u zemlji u kojoj živite s Hrvatima, Srbima, Bošnjacima. To ja smatram sudbinom. Dapače, ja volim te naše ljude u BiH kakvi god da su – kazao je Hadžifejzović.

Pismo Kolindi Grabar-Kitarović bilo je sarkazam

Za svoje pismo predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović rekao je da nije bilo seksističko.

– To je bio sarkazam. Ako se na hrvatskom jeziku za seks kaže fizikalna, radikalna terapija, onda se neću mrdnuti iz Zagreba danas. A drugo, ako je to ta asocijacija, onda sam ja seksualni manijak u smislu što ja zaista volim fizikalne terpije. Ono što je bitno u tom pismu koje sam napisao predsjednici Grabar-Kitarović je da joj poručujem da ne može vjera biti radikalna, mogu to postati pojedinici, grupe, organizacije, a ne religij – rekao je Hadžifejzović.

– Šta je priča o seksizmu? Prvi koji je pismo prozvao seksizmom imao je namjeru skrenuti pažnju s bitne stvari pisma i sakriti poentu pisma i prikriti to seksizmom. a to je: Kada se god skupi neko političko smeće u neki kontejner u Hrvatskoj, Srbiji, i možda Crnoj Gori, domaći politički problemi, onda se to donese u BiH i tamo istrese. Kad se u kantu skupe političke fekalije susjedstva, onda se to donese i istrese u BiH, te sam tu reagirao. Dosta više toga, pustite nas malo, pomozite nam. Od svih zemalja u regiji Hrvatskoj je u najvećem interesu jedinstvena, stabilna, normalna BiH – smatra.

Radikalizam je naša sudbina

Islamski radikalizam u BiH buknut će onog trenutka kad se ta zemlja bude još otvorenije dijelila. Radikalizam je naša sudbina, ako i kada nekome bude odgovaralo da se BiH podijeli i bude se odvajala u dva geta. Bošnjaci shvaćaju da ako se to dogodi, da je to idealni prostor za radikalizam. Strah je da li nam to netko namjerno radi. od svih prijedloga koje sam čuo, jedina organizacija koji ima plan za preuređenje BiH, normalno uređenje BiH, je Biskupska konferencija – četiri prirodne cjeline – Mostar, Tuzla, Sarajevo, Banjaluka. Fenomen je da Crkva ima rješenje i da to hoće tako urediti. Republika Srpska ne dozvoljava da se preuređenje BiH dotiče RS. Žele da Hrvati dobiju treći entitet, ali ne u RS nego u Federaciji, rekao je Hadžifejzović.

Autor: HRT