Džamija Malkocoglua: Vjerski objekat i muzej na jednom mjestu

Džamija vojskovođe i bosanskog sandžakbega iz 15. i 16. stoljeća, iz osmanskog perioda, Bali-bega Malkocoglua u mađarskom gradu Siklosu, nedaleko od granice sa Hrvatskom, i dan-danas svjedoči o prošlim vremenima, velikim bitkama i dolasku Turaka na prostore Balkana. 

Izgrađena između 1543. i 1565. godine, džamija je obnovljena i ponovo otvorena 1994. godine sredstvima turske Vlade i uprave ovog malog mađarskog grada.

Obnavljanjem dovedena je u prvobitni oblik. Džamija Malkoc-beya, kako su je nazvali Mađari, danas služi za obavljanje vjerskih dužnosti nekolicine muslimana koji žive u Siklosu.

Džamija osamanskog plemića koji se u osmanskim hronikama posebno spominje kad je riječ o vojnim pohodima, a koji se naročito proslavio u akindžijskim upadima po Mađarskoj, Banatu i Slavoniji, privlači pažnju kako domaćeg stanovništva tako i turista koji se nađu u ovom gradu.

Ova džamija danas služi i kao muzej u kojem se nalaze ćilimi, narodna nošnja, fildžani iz perioda osmanskog carstva.

Marketing menadžer i novinar Selma Zemanić, koja je 1992. godine u Siklos došla sa porodicom iz Bosanskog Broda, za Anadolu Agency (AA) otkriva nekoliko detalja o ovoj historijskoj ostavštini.

Prema njenim riječima, ostaci džamije su pronađeni 1969. godine.

“Džamija je nakon odlaska Turaka korištena kao kuća u kojoj su živjeli ljudi bez domova”, pojasnila je Selma pokazujući sliku džamije iz tog perioda.

Kako kaže, džamija je1993. godine dobila nagradu “Europa Nostra” za najveće arhitektonsko dostignuće.

“Nakon toga je turska Vlada donirala veliki broj predmeta, poput ćilima, starih nošnji, fildžana za pijenje kafe, koji se nalaze u džamiji”, pojasnila je Selma.

O džamiji, njenom postanku, kao i samom Malkocogluu, postoje dokumenti koje čuvaju vlasti Siklosa.

“Malkocoglu je džamiju izgradio tokom turskih pohoda na tim prostorima”, objašnjava Selma za AA i dodaje da je u Siklosu bilo još nekoliko džamija, ali da je samo ova sačuvana.

“U Siklosu trenutno ima 30-tak muslimana, koji svakog petka dolaze na džuma-namaz, molitvu muslimana petkom, ali i tokom mjeseca ramazana i za Bajram”, pojasnila je Selma.

Kroz razgovor saznajemo da Mađari prilično malo znaju o Turcima, a još manje o Malkocogluu, čije ime nosi džamija u njihovom gradu.

“Malkocoglu je za Mađare prilično nepoznata osoba. Znaju da postoji džamija koja nosi njegovo ime i to je sve”, pojasnila je Selma.

Trenutno u Mađarskoj za obavljanje molitve postoje tri mjesta, i to u Budimpešti, Gyoru i Siklosu. U drugim gradovima, kao što su Debrecen i Miskolc, kako saznajemo, muslimani uglavnom zajedno klanjaju u privatnim kućama.

Ne zna se tačno koliko muslimana živi u Mađarskoj. Zvanični podaci s posljednjeg popisa stanovništva govore o brojci od oko 5.500 muslimana, iako postoje, istina nezvanične informacije, da ih čak ima i 50.000.

capture6 capture7 news-2013-decembar-dzamija_malkocoglu_4_575267965

anadolija