Dr. Faruk Alendar: Svaki svrab je znak da se nešto dešava iznutra, dermatologu se javite na vrijeme

Dr. Alendar ističe kako je potrebno što više raditi na širenju svijesti ljudi o tome koliko je koža važna, navodeći kako je ona ogledalo organizma, pamti negativne utjecaje, a svaka manifestacija na koži znači neke promjene i zbivanja u organizmu.

U slučaju javljanja određenih promjena na koži najvažnije je javiti se dermatologu na vrijeme, odmah po pojavi osnovnih tegoba. Jedan od najčešćih simptoma na koje je potrebno obratiti pažnju je svrab (pruritus).

Svaki svrab je znak da se nešto dešava iznutra

 

Dr. Alendar pojašnjava kako je svaki svrab signal za javljanje dermatologu kako bi se vidjelo zbog čega je nastao te da njega nikad ne uzrokuju vanjski faktori poput pranja ruku određenim deterdžentom ili sapunom, već kako uvijek dolazi iznutra.

“Kardinalni simptom u dermatologiji je svrbež ili pruritus, to je jedan vrlo neugodan simptom i teži nego što je bol. Bol se kupira, imaju instituti za kupiranje bola, ali nemamo institute za kupiranje svrbeža. Vrlo je čest i kod trudnica, tzv. gestacijski ili trudnički pruritus koji je uzrokovan djelovanjem hormona i promjenama u organizmu. Ovaj simptom može biti jači ili slabiji, a zabilježeni su čak i slučajevi suicida kod dijaliznih bolesnika ili bolesnika sa cirozom jetre zbog tog svrbeža”.

 

Budući da je koža svojevrsno ogledalo unutrašnjeg stanja organizma, a fizičko i tjelesno su neraskidivo povezani, vrlo često se kožne promjene znaju javiti i usljed stresa te biti psihosomatske prirode.

“Takve su promjene vrlo česte, to je simptomatologija koja nastaje kao rezultat stresnog stanja u kojem se nalazimo, a vrlo je često kod mlađih ljudi. Postoji čitav niz simptoma koji nastaju kao rezultat stresa jer je stres okidač za nastajanje tog oboljenja”, kaže dr. Alendar.

Navodi primjer kožnog oboljenja psorijaza te primjere iz rata u kojima se ona u potpunosti povukla kod ljudi koji su bili primorani na reduciranu prehranu bez šećera, ali i primjere osoba kod kojih se psorijaza proširila usljed stresa zbog granatiranja i sl.

“Danas imamo situacije da mladi ljudi koji vole brzu vožnju poslije udesa za 10-15 dana dobivaju ili jedan generalizirani pruritus ili generaliziranu psorijazu”, kaže dr. Alendar.

Pravilna njega kože u ljetnim mjesecima

 

Ovaj dermatolog pojašnjava kako je u ljetnim mjesecima najvažnije zaštiti kožu, posebno za osobe 1. i 2. tipa kože. Postoji šest tipova kože, prvi je bijeli i najosjetljiviji (preovladava u nordijskim zemljama – bijela koža, plave oči, riđa kosa), a šesti je crnački tip. Na našim područjima preovladava 2. i 3. tip kože.

“Osnovno je pravilo ne izlagati se suncu u periodu od 11 do 16 sati, budući da je tad najintenzivnije djelovanje ultraviolentnih zraka. Važno je štititi oči, budući da se i na očima mogu javiti promjene usljed djelovanja UV zraka, zato je važno nositi sunčane naočale i šešire sa velikim obodima. Kod prvog i drugog tipa preporučuje se korištenje krema sa zaštitnim faktorom 50+. Važno je znati da se možemo ujutro namazati i misliti da smo zaštićeni čitav dan. Mazanje se mora ponavljati nekoliko puta dnevno, posebno kada su u pitanju djeca jer su ona najrizičnija grupa. Djeca koja su nekoliko puta izgorjela u djetinjstvu imaju najveće šanse da im se kasnije javi maligni melanom, budući da je koža ogledalo organizma i pamti sve”, navodi dr. Alendar i pojašnjava kako bakrenasta boja nije ništa drugo nego zaštitni, tamni omotač kože od UV zraka, a melanociti koji su odgovorni za stvaranje tamne preplanule boje su stanice koje štite organizam od djelovanja UV zraka.

 

 “Sunce je izvor života. Bez vode i bez sunca nema života. Međutim, čovjek kao stanovnik ove zemlje je mijenjanjem tih makro i mikro klimatskih uslova doveo do toga da sunce kao izvor života prelazi u jednu krajnost i postaje faktor koji negativno djeluje i na ljudski organizam, posebno na kožu”, navodi Alendar i dodaje:

“Ljudi, posebno žene, se moraju izlagati suncu jer su sunčeve zrake te koje pretvaraju provitamin D u vitamin D, a smatra se kako vitamin D nije samo vitamin, nego i hormon koji igra veliki broj funkcija u organizmu. Jedina prevencija osteoporoze i njene progresije je kretanje i izlaganje djelovanju sunca”.

Ipak, izlaganje suncu mora biti pametno. Kao rezultat negativnog djelovanja sunčevih zraka javlja se rano starenje kože koja postaje suha i izborana jer se gubi voda koja je osnovni sastojak organizma. Pored toga, česte su i solarne keratoze koje ljudi greškom nazivaju staračke keratoze i koje su isključiva posljedica dugotrajnog nekritičnog izlaganja djelovanju sunca.

“U nekritičko izlaganje spada i solarij, a dosta ljudi danas je ovisno o solariju, bez obzira na sve rizike koje oni mogu imati intenzivnim izlaganjem. Osim saolarnih keratoza, imamo pojavu bazocelularnog karcinoma (vrsta tumora koji spada u grupu lažnih malignoma koju su na granici budući da sporo rastu i ne daju metastaze) i malignog melanoma koji je najmaligniji tumor ljudskog organizma, a koji se najčešće javlja na koži, očima i na mozgu”.

Promjene na koži uzrokovanje djelovanjem sunca prate se aparatom koji se zove dermatoskop, kompjuterizirani aparat za analiziranje nevusnih promjena.

Jedan od najvećih mitova: Mladež se “ne smije dirati”

 

Jedno od učestalih vjerovanja u narodu, kad su mladeži u pitanju, jeste kako se oni “nikad ne bi smjeli dirati” u smislu operativnih zahvata. Dr. Alendar ističe kako je u pitanju jedan od najvećih mitova i pogrešna predrasuda, što zna biti izuzetno opasno.

“Ja to najjednostavnije objašnjavam terminom ‘može se’ i ‘mora se’. Ako ja analiziram neku promjenu na koži, mogu reći da se ta promjena može, ali ne mora odstraniti, u ovisnosti od toga da li ona toj osobi smeta funkcionalno ili estetski. Ako pak u nalazu napišem da se ta promjena mora otkloniti, ja mislim da se radi o nekom malignitetu, vjerujem da se on mora hirurški ekscidirati i patohistološki analizom pokazati da li je to ta promjena koja je klinički dijagnosticirana. Ova predrasuda o tome kako ‘mladež ne valja dirati’ ne stoji, jer ako je u pitanju maligna promjena, ona se mora otkloniti kako bi se prevenirao dalji razvoj te bolesti i procesa koji je zahvatio tu kožu”, pojašnjava dr. Alendar i dodaje:

“Meni često ljudi kažu: ‘Ja sam se rodio s tim’. A ja odgovorim: ‘Ako si se rodio, ne moraš umrijeti s tim.’ Sve što smeta čovjeku, kao što su bradavice npr, može se ukloniti ukoliko predstavlja neku vrstu smetnje osobi”.

Dr. Alendar ističe kako je u slučaju mladeža važno pratiti promjene na koži te kako se, zahvaljujući brojnim akcijama, svijest ljudi o važnosti samopregleda i reagovanja na određene promjene na koži u kontekstu govora o melanomima dosta povećala.

“Kad me ljudi pitaju koje su šanse da dobijem maligni melanom, ja kažem: Imaš šansu da dobiješ Bingo ili maligni melanom. Nije to toliko često, ali je moguće. U Americi, gdje postoje tzv. menadžerski ugovori, nijedan od njih se ne može sklopiti dok se ne napravi dermatološki pregled, napravi se tzv. mapping nevusa na koži kako bi se uočilo da li se nešto mijenja. Na taj način osoba koja je suspektna na melanom ne može sklopiti menadžerski ugovor i za pet mjeseci primjerice oboljeti od melanoma”.

Klix.ba